Koja je razlika između niza kamenova poslaganih jedan na drugi i jedne katedrale kao što je pariška Notre Dame? Odakle dolazi taj odjek, ta "glazba tišine", taj ugođaj svjetlosti, taj unutarnji sklad?

Pojam prirode i pojam čovjeka oduvijek su bili međusobno povezani i zaokupljali pažnju ljudi svih civilizacija i kultura. Danas je ta pažnja sve više usmjerena ka egzistencijalnoj potrebi i brizi čitavog svijeta. Uočili smo da u odnosu čovjeka i prirode nešto ne valja. Poticanjem tzv. “ekološke” svijesti nastoje se umanjiti negativne posljedice industrijske civilizacije i upozoriti čovjeka da njegova egzistencija ipak ovisi o njegovom ponašanju. Ovakvo upozorenje i konstatacija moderne znanosti otvara nam nove horizonte razmišljanja, a čovjeka i prirodu stavlja u novi kvalitativni odnos.

"Vrijeme snova" za australske domoroce jest vrijeme prije početka vremena, kada su mitski preci stvarali i uređivali svijet i ljudima prenosili temelje kulture. Tradicija Aboridžina utemeljena je na sjećanju na ove Početke: stvoreni svijet smatra savršenim, a zadaćom čovjeka održavati ga u primordijalnom stanju.

Legenda kaže da su Olimpijske igre osnovali sami bogovi koji su na njima i prvi sudjelovali. Za smrtnike u staroj Grčkoj nije bilo veće časti i blagodati nego pobijediti na Igrama. U vrijeme održavanja Igara trajao je sveti mir i svako je neprijateljstvo moralo prestati. Koliko današnje Igre imaju sličnosti sa svojim korijenima?

Istražujući svijet bajki i dječjih priča, možemo se upitati čemu one zapravo služe, koja im je svrha? Jesu li namijenjene tek dječjoj zabavi, služe li kao preludij za san umornom mališanu ili možda imaju i neku drugu, manje očitu svrhu?

Kroz proljetne svetkovine čovjek slavi jedan vječni arhetip - mit o sunčanom heroju. Mit koji simbolizira pobjedu svjetla nad tamom, pobjedu života nad smrću. Mnoge su svetkovine antičkih civilizacija žive i danas, pod drugim imenom i skrivene ispod novih religijskih i folklornih formi, ali je njihova simbolička poruka ostala ista.

Ovu potrebu isticao je Platon u svim svojim djelima, a dvadesetak stoljeća kasnije i Kant, jer za čovjeka nema većeg neprijatelja od drugog čovjeka ako je on loš, niti boljeg prijatelja i veće pomoći ako je on dobar.

Preuzimanje i razvijanje dostignuća drugih kultura, uz očuvanje vlastite tradicije jedno je od osnovnih obilježja Japanaca. Od svih vanjskih utjecaja, budizam je ostavio najdubljeg traga i u sretnom spoju sa šintoizmom, izvornim kultom prirode, stvorio je osebujan duh kojim odiše sve japansko.

Istinsko prijateljstvo je čvrsto i postojano, a gradi se postupno, uz obostrano nastojanje i ljubav prema međusobnom upoznavanju dviju duša. Ovakvo prijateljstvo potvrđuje se kroz zajednički put koji ga produbljuje. Ali, da bi se ono dogodilo, potrebno je dijeliti zajedničke ideje i životnu orijentaciju.

Alkemija je stvarnost koju je teško razumjeti; oduvijek je bila znanost i filozofija, tako tajanstvena da se nama, u današnjem vremenu, čini vrlo strana.