Skip Navigation LinksGdje se nalazim: Naslovnica > Preporučamo za pročitati > Hrvatska baština

Hrvatska
Frane Petrić

Najpoznatiji od filozofa renesanse poteklih s naših prostora vjerojatno je Crešanin Frane Petrić. Ostao je zabilježen kao jedan od najvatrenijih zastupnika ponovnog buđenja interesa za Platonovu filozofiju.

više>>>
Iz časopisa: Broj 8
   


Herman Dalmatin – graditelj mostova između Istoka i Zapada

Srednjovjekovna Europa ponovno upoznaje antička znanja zahvaljujući arapskim prijevodima, a jedan od najcjenjenijih prevoditelja tog vremena bio je i naš Herman Dalmatin. Izvrstan poznavatelj materije koju prevodi, kao i arapskog i latinskog jezika, uvršten je u red pionira koji su utirali put renesansi.

više>>>

Ivana Brlić-Mažuranić

Vjerojatno nema djeteta, a ni odrasle osobe koja nije čula za Šegrta Hlapića ili Šumu Striborovu. No tek će manji broj njih znati da je Ivana Brlić-Mažuranić bila prva žena član tadašnje JAZU (danas HAZU), te čak dva puta bila predlagana za Nobelovu nagradu za književnost.

više>>>
Ivanjski krijesovi

Običaj paljenja krijesova na Ivanje, 23. lipnja uvečer, dolazi još iz pretkršćanskih vremena, a pripada grupi običaja vezanih uz godišnje cikluse u prirodi. Staroslavenska predaja govori o bogu Jarilu (Jarovitu) koji hoda kroz godinu, a s pojavom kršćanstva proljetnog Jarila zamjenjuje sv. Juraj, a ljetnog Jarila sv. Ivan Krstitelj.

više>>>
Kairos - bog sretnog trenutka
Jedan od najljepših primjeraka grčke umjetnosti pronađen u našim krajevima zasigurno je oštećeni reljef grčkog boga Kairosa iz IV.st.pr.Kr.. Danas se čuva u umjetničkoj zbirci "Kairos", samostana Sv. Nikole u Trogiru. više>>>
Salona
Salona, glavni grad starog Ilirika i rodno mjesto cara Dioklecijana, bila je sjecište važnih kopnenih puteva od prapovijesti do antike. Ovi su putevi imali izuzetan strateški značaj pa je njihovo raskrižje, uz izvrsnu luku, predodredilo budućnost Salone i i njezinog nasljednika, grada Splita. više>>>
Senjski uskoci
Senjski su uskoci jedinstvena pojava u povijesti kršćanskih naroda novoga vijeka. Nisu bili ni posebno pleme niti pripadnici samo jednog naroda, već skupina ljudi pribjeglih u Senj iz različitih zemalja što leže na obalama Jadrana. više>>>
Šibenska katedrala
Katedralu sv. Jakova u Šibeniku, građenu u kasnogotičko-renesansnom stilu, UNESCO je 2001. godine uvrstio u popis svjetske spomeničke baštine. Izgradnja katedrale potrajala je čitavo stoljeće, a svoj izgled najviše duguje Jurju Dalmatincu koji ju je svojim inventivnim rješenjima učinio jedinstvenom u odnosu na druge katedrale i kršćanske crkve. više>>>
Starohrvatske sakralne građevine
Uzduž čitave jadranske obale nailazimo na stare kamene crkvice skromnih dimenzija i raznolikih tlocrtnih oblika. Zbog njihovih originalnih oblika, brojnosti i širokog područja na kojem se nalaze, možemo govoriti starohrvatskoj arhitekturi. više>>>
Vučedolska kultura
Za vrijeme bakrenog doba posebnu ulogu na području Hrvatske imala je vučedolska kultura koja se sa svog matičnog područja istočne Slavonije proširila na veliko područje srednje Europe i donijela nove kulturne vrijednosti tadašnjem čovjeku. više>>>
Zagonetka Dioklecijanove palače
Izvanredno zdanje koje i danas plijeni pažnju mnogih turista, dao je sagraditi rimski car Dioklecijan, punim imenom Gaius Aurelius Valerius Diocletianus. Ovo je zapravo latinizirano ime običnog vojnika grčkog imena Diokles, rodom iz najbliže okolice Salone, današnjeg Solina. više>>>
Zagrebačka lanena knjiga
U zagrebačkom Arheološkom muzeju nalazi se vrijedan izložak – Zagrebačka lanena knjiga. To je najduži poznati etruščanski tekst. Iako su Etruščani suvremenici i susjedi Rimljana, njihov jezik i kultura u velikoj su mjeri zagonetka... više>>>
   

Copyright © 2006 -2013 Nova Akropola